Predstavnici sedam partija u BiH na jučerašnjem sastanku sa zvaničnicima EU i SAD u Butmiru nisu potpisali nikakav dokument, već su razgovarali o pitanjima važnim za budućnost BiH.
Karl Bilt, ministar inostranih poslova Švedske, predsjedavajuće EU, rekao je da odluke koje su potrebne da bi se omogućilo da BiH aplicira za članstvo u EU i NATO moraju da donesu sami politički lideri u BiH.
Švedski ministar je kazao da, iako je razgovarano o pitanjima koja su važna za budućnost BiH, nije potpisan nikakav sporazum, napominjući da poruke SAD i EU nisu naročito dramatične, ali da su apsolutno esencijalne.
“Predstavnici EU i SAD došli su ovdje da bi rekli liderima BiH da je zaista vrijeme da se pridruže ostatku regiona u kretanju naprijed ka evropskim i evroatlantskim integracijama”, objašnjavajući da ne želi da vidi da BiH zaostaje. On je ocijenio da je ipak napravljen određen napredak.
“Postavili smo osnove ugrubo, kako smo i očekivali, čije će se razmatranje nastaviti unutar političkih stranaka i između stranaka, te između njih i nas narednih dana”, kazao je Bilt, najavljujući novi sastanak za 20. oktobar.
Prema njegovim riječima, EU i SAD neće dozvoliti da ostatak regiona bude talac BiH”, naglasivši da će se region kretati naprijed, te da želi da BiH bude dio tog procesa.
On nije želio da govori o detaljima preporuka liderima, napominjući da su to uslovi i principi koje je postavio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira u BiH, ali i da postoje neki elementi u vezi s Ustavom BiH.
Džejms Štajnberg, zamjenik državnog sekretara SAD, rekao je da su predstavnici međunarodne zajednice u protekla dva dana prezentovali neke ideje o tome kako ići naprijed i da postoje obećavajući elementi koji mogu činiti osnovu da se stranke dogovore i idu naprijed da se omogući napredak za pristup EU i NATO-u.
“Vjerujem da postoji veliko i široko razumijevanje među strankama i u zemlji da je ovo ključno vrijeme za budućnost BiH, koje nam omogućava i daje priliku da ubrzamo kretanje BiH ka evroatlantskim integracijama, jer ako ne uspijemo da to iskoristimo i ostane pat pozicija, rizikuje se sposobnost BiH da se kreće naprijed”, pojasnio je Štajnberg.
Prema njegovim riječima, SAD i EU žele da se stranke narednih dana intenzivno angažuju, da razgovaraju i omoguće postizanje zaključaka do novog sastanka 20. oktobra.
On smatra da je ovo prilika da se ide dalje i da se shvati da se ne može odjednom postići sve, ali da se može postići važan napredak koji će signalizirati i međunarodnoj zajednici i ljudima u BiH da postoji spremnost da se s ovim procesom ide dalje sa drugim zemljama u regionu.
Štajnberg je posebno naglasio da je potrebno da stranke shvate da niko neće dobiti maksimalističke zahtjeve.
Oli Ren, evropski komesar za proširenje, razgovore je okarakterisao kao konstruktivne, jer su izloženi elementi za postizanje napretka.
Podsjetivši da će 14. oktobra Evropska komisija predstaviti izvještaj o napretku BiH, on je naglasio da još postoji šansa da se utiče na izvještaj konstruktivnim stavom i stvaranjem pozitivne atmosfere među stranačkim liderima da bi bili ostvareni ciljevi integracija u EU.
Prema njegovim riječima, bezvizni režim je ključno pitanje i poznato je koliko je to važno za građane BiH.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, izjavio je da su evropske integracije bile osnovna tema sastanka u Butmiru i da je tendencija da se razgovori nastave 20. oktobra.
“Rekli smo da ne želimo vidjeti situaciju u kojoj se ‘pet plus dva’ uslova širi na ‘pet plus dva plus jedan'”, rekao je Dodik.
To, prema njegovim riječima, nije fer i Republika Srpska ne želi da vidi takav razvoj razgovora.
“Neki su to identifikovali kao potrebu za ustavnim promjenama. Mi smo rekli da je RS potpisnica Dejtonskog sporazuma, Aneksa 4 tog sporazuma, odnosno Ustava BiH, i samo institucije BiH mogu dati saglasnost za eventualne ustavne promjene”, naglasio je Dodik.
Prema Dodikovim riječima, razgovori u Butmiru nisu se odvijali po principu ponude, te da niko ništa nije tražio ni nametao.
Najavljujući nastavak razgovara, Dodik je ponovio stav RS da ne treba mijenjati Ustav BiH, mada je Narodna skupština ranije donijela jasnu odluku da se u tim razgovorima učestvuje.
“Ukazano je na potrebu da se ubrza evropski put BiH i da treba deblokirati taj proces”, kazao je Dodik, dodajući da se od lidera u BiH očekuje da se dogovore i da je to ključno.
On je istakao da ustavne promjene nisu postavljene kao uslov za ulazak BiH u EU.
“Rečeno je da je to nešto što treba da bude na dnevnom redu u procesu učlanjenja BiH u Uniju”, dodao je on.
Govoreći o toku sastanka, lider SNSD-a je kazao da su neki učesnici sastanka željeli da se ustavne promjene pretvore u novi uslov.
On je istakao da učesnici sastanka u Butmiru nisu dobili nikakav prijedlog napismeno.
Sulejman Tihić, predsjednik SDA, izjavio je da je na sastanku lidera iz RS i FBiH i predstavnika EU i SAD u Sarajevu razgovarano o “aprilskom paketu plus”, pri čemu je precizirao da bi to “plus” moglo da znači osnivanje vrhovnog suda BiH.
“Svaka država ima izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. BiH nema sudsku vlast”, rekao je Tihić novinarima ispred vojne baze u Butmiru, kod Sarajeva.
Prema njegovim riječima, vrhovni sud imao bi nadležnosti svih vrhovnih sudova.
Tihić je potvrdio da učesnici razgovora nisu dobili nikakav papir od predstavnika EU i SAD, ali da je sam njihov pristup razgovorima bio ozbiljan, a “sadržaj paketa vidljiv”.
Haris Silajdžić, predsjednik Stranke za BiH, izrazio je nezadovoljstvo što na sastanku u Butmiru nije razgovarano o ukidanju entitetskog glasanja, za koje smatra da je glavni mehanizam blokade političkih dogovora u BiH.
“Interesantno je da je ponovo pitanje državne imovine u prvom planu”, rekao je Silajdžić novinarima ispred baze EUFOR-a u Butmiru.
Prema njegovim riječima, sada svi priznaju da to jeste državna imovina, ali se očekuje da država na neki način to preda entitetima.
“Naravno, to je ispod nivoa Dejtona i naš stav o tome ostaje isti”, istakao je Silajdžić, negodujući što se i dalje pominju prudska rješenja.
Ipak, on je izrazio zadovoljstvo što će započeti razgovori biti nastavljeni 20. oktobra, kao i zainteresovanošću međunarodne zajednice da se problemi u BiH riješe.
Branislav Borenović, potpredsjednik PDP-a, izjavio je da je za tu partiju najvažnije da je entitetsko glasanje nešto što je sačuvano i vjerovatno neće biti dovođeno u pitanje u narednom periodu.
Prema njegovim riječima, predstavnici SAD i EU informisani su o stavu PDP-a da nema potrebe ići u izmjenu Ustava BiH i da trenutno nema mogućnosti za takvo nešto.
“Uvažili su, na neki način, našu činjenicu da su dvoentitetsko uređenje BiH i Ustav koji imamo dovoljan garant i da se u tom okviru može postići određen dogovor, da entitetsko glasanje ne može biti nikakva smetnja i da je to nešto što je nesporno za ovu zemlju za postizanje domaćeg dogovora”, naglasio je Borenović.
Mišo Relota, portparol HDZ BiH, izjavio je da su u ovoj stranci optimisti nakon sastanka zvaničnika SAD i EU s političkim liderima BiH, jer su uvjereni da će doći do neophodnog dogovora o pitanjima koja se tiču ispunjavanja “pet plus dva” uslova i ciljeva za tranziciju OHR-a i sticanja kandidatskog statusa u EU.
“HDZ BiH je uvijek govorio da se moramo okrenuti postizanju dogovora koje će BiH voditi u evroatlantske integracije. Alternativa nam nije sigurno ono što imamo”, rekao je Relota.
Prema njegovim riječima, Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, je na sastanku predstavio načelne hrvatske stavove kada je riječ o ustavnoj reformi i vrlo jasno rekao da zagovara svako rješenje koje omogućava ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.
Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, izjavio je da SAD i EU nude BiH, ukoliko se postigne dogovor, kandidatski status u EU i brz put u NATO.
“U ovom momentu mogu reći samo to da su naše sagovornike iz SAD vodili princip funkcionalne BiH i ravnopravna pozicija konstitutivnih naroda i građana, što su principi koje dijelimo ja i moja stranka”, rekao je Ljubić.
Lider HDZ 1990 u izjavi novinarima naveo je da je sagovornicima iz SAD i EU iznio prijedloge koje bi trebalo uključiti u promjene Ustava, ali nije precizirao o kojim se izmjenama radi.
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH, zadovoljan je pristupom međunarodne zajednice u ovoj fazi razgovora o deblokadi evropskog puta BiH, ali je očekivao da će predstavnici vladajuće petorke na razgovorima pokušati da pruže ruku jedni drugima.
“Nas su najviše interesovale ustavne reforme, da imamo funkcionalnu državu BiH, kojoj neće obećati da će joj dati kao sadaku članstvo u NATO i EU”, rekao je Lagumdžija.
Incko: BiH ne može u EU s OHR-om
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je nakon sastanka u Butmiru da dolazak visokih zvaničnika EU i SAD najbolje pokazuje da međunarodna zajednica želi napredak u BiH.
Prema njegovim riječima, zamjenik državnog sekretara SAD Džejms Štajnberg, ministar inostranih poslova Švedske Karl Bilt i komesar EU za proširenje Oli Ren ponovili su političkim liderima iz BiH da zemlja ne može ući u EU dok je prisutan visoki predstavnik.
On je izrazio nadu da će do ponovnog dolaska međunarodnih zvaničnika 20. oktobra lideri doći do nekih dogovora i zajedničkog dokumenta, jer su bili veoma konstruktivni tokom sastanka.
“Svi lideri su tokom sastanka bili konstruktivni i iznijeli prijedloge, koji su uglavnom poznati”, rekao je Incko.
Odgovarajući na pitanje da li su ustavne promjene uslov za zatvaranje OHR-a, Incko je istakao da ostaju “pet plus dva” uslova i cilja koje je postavio Savjet za sprovođenje mira (PIC), ali da bi bilo dobro da lideri ove zemlje dogovorom promijene Ustav.
“Sjednica PIC-a biće održana kao što je to i planirano, 18. i 19. novembra”, dodao je Incko.