Bosni i Hercegovini ne treba ovakav OHR jer trenutno ne zna je li zadužen za mirovni sporazum ili za evropske integracije, kaže predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija.
“Nama treba izuzetno snažan evropski ured u BiH koji će nam reći šta jeste, a šta nije evropski standard na našem putu ka članstvu. Nama treba i garant mirovnog sporazuma koji se neće baviti dnevnom politikom, nego će, ako dođe do problema u provedbi tog sporazuma, djelovati brzo i odlučno kako bi ugasio požar”, naglašava Lagumdžija.
NN: Je li butmirski proces, u kojem učestvuje i vaša partija, okončan?
LAGUMDŽIJA: Butmirski proces mora se okončati u narednih nekoliko sedmica ili dogovorom ili objavom da je to bio neuspješan projekt. Svima je jasno da je iduća godina, u režiji vladajuće petorke, izgubljena za reforme. Imamo paradoksalnu situaciju da, ako bi se butmirski proces okončao na nivou onoga što Milorad Dodik traži, Haris Silajdžić bi bio dobitnik zajedno sa Dodikom na izborima naredne godine. Tada bismo ušli u pravi haos jer bi tzv. hrvatske stranke Hrvate u BiH mogle homogenizirati na priči o ugroženosti. SDP neće dozvoliti da se prihvati Dodikova ideja o kozmetičkim, a ne suštinskim promjenama. Možemo samo imati dobar dogovor koji će biti proveden ili da u novu godinu uđemo pripremajući se za polaganje računa vladajuće petorke na jedinom legalnom referendumu, izborima u oktobru naredne godine.
NN: O kakvom se trenutno prijedlogu razgovara?
LAGUMDŽIJA: Dio međunarodne zajednice od nas traži da prihvatimo ovo o čemu se prudska trojka dogovorila, a to je dio butmirskog paketa koji bi značio kozmetičke promjene. Nemamo namjeru da to podržimo i da idemo ispod aprilskog paketa. Svima nam je jasno da BiH mora biti funkcionalna država. O tome postoji saglasje SAD i EU. Nije ključno pitanje ima li entiteta ili entitetskog glasanja, nego je ključno pitanje da li će država dobiti ingerencije funkcionalne i efikasne države koja može pregovarati s EU i NATO, a da bismo članica ovih organizacija postali 2014. godine. To je moguće ako brzo napravimo prvi korak u ustavnoj reformi. Postoji i puna saglasnost EU i SAD o tome da svako ko proba na silu narušiti ustavni poredak BiH bit će brzo i efikasno sankcioniran od EU i SAD.
NN: Zašto je SDP-u prihvatljiv butmirski paket?
LAGUMDŽIJA: Nama je prihvatljiv dorađeni butmirski paket u kom bi se precizirali određeni njegovi dijelovi. Ono što je bilo u Butmiru nećemo podržati. Primjerice, tražimo ugradnju “evropske klauzule” u Ustav. To znači da parlament BiH ima ovlasti da donosi zakone, formira institucije i usvaja politike nužne za napredak ka EU, a da to ima princip starijeg prava u odnosu na sve ostale. To nije usmjereno protiv entiteta, nego ima za cilj da cijelu zemlju kantoni ili entiteti ne drže za vrat i stopiraju napredak.
NN: Je li butmirski proces gurnuo u stranu pitanja poput produženja mandata stranim sudijama, državne imovine i drugih?
LAGUMDŽIJA: Ne mogu da vjerujem da će strane sudije i tužioci otići jer bi to opasno ugrozilo bh. pravosudni sistem u fazi njegove izgradnje i bio bi potpuni poraz međunarodne zajednice. Imam osjećaj da postoji neko taktiziranje. Protiv sam rješenja o državnoj imovini jer je to prijedlog koji bi praktično značio podjelu imovine između dva entiteta koji bi je prodali jer im je nestalo novca od prodaje telekoma, naftne industrije i slično. Sporazum o sukcesiji kaže da je BiH nasljednica imovine. Imamo sudske presude koje govore da je država vlasnik imovine. Predložena rješenja su suprotna ovom principu. Cilj butmirskog procesa je da se riješe neka pitanja koja se tiču funkcionalnosti države i mi u tom dijelu sudjelujemo. Imovina je nešto drugo.
NN: Zašto je opozicija mlako reagirala na propuste vladajućih stranaka?
LAGUMDŽIJA: Ne slažem se s tom ocjenom. Predlagali smo nekoliko puta Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Tražili smo da se prvo provjeri porijeklo nas okupljenih u Butmiru, te još 10 do 15 osoba iz javnog života, medija, privrede… Predlagali smo rješenja za elektroenergetski sektor, ali vladajuća petorka ne može između sebe da se dogovori, a kamoli s nama.
NN: Mogu li čelnici SDP-a dokazati porijeklo svoje imovine, s obzirom na to da postoji istraga o navodnom traženju mita od privrednika u koju su uključene Vaše stranačke kolege?
LAGUMDŽIJA: Uvijek smo i sad tražimo da se krene prvo od nas. Priča o mitu je priča o duplim aršinima. U BiH ne postoje podjele na entitete, etničke grupe nego na dva multietnička tabora. Jedna je kriminalna skupina koja okuplja dio političara, policajaca, privrednika, pojedinih medija. Na drugoj strani smo mi koji smo za vladavinu prava. Građevinska mafija uloži 27 miliona KM u betonsku rupu u centru grada, pa tek onda traži dozvole. Kad im se ne udovolji, krene medijska hajka. Jedan tajkun je otišao u federalnu policiju i rekao da mu je nekoliko ljudi kazalo da je neko iz SDP-a preko njih tražio mito. Poslije su svi ti ljudi negirali da su to kazali, osim tajkuna koji je nezakoniti višemilionski graditelj. Prisluškivanje od tri mjeseca nije dalo nikakve dokaze, a ljudi kojima su nuđene pare su ih glatko odbili. Policija nema nikakvih dokaza, ali se s tim ide u javnost. To je ta sprega kriminala, korumpiranih dijelova policije i građevinske mafije. Ista ta policija dobije prijavu od direktora velike javne kompanije da mu je predsjednik jedne stranke s hrvatskim predznakom tražio reket i nikad se to ne dostavi tužilaštvu i medijima. Umjesto toga, predsjednik te stranke odmah dobije informaciju da mu prisluškuju telefone i on promijeni broj. Dakle, radi se o montiranim aferama i to protiv ljudi koji su za zakon.
Živjeti na principima ZAVNOBIH-a
NN: Kada će BiH dobiti zakon o praznicima?
LAGUMDŽIJA: Nadam se što prije jer Dan državnosti, 25. novembar, bit će obilježen samo u jednom dijelu zemlje. Želim da prvo građanima BiH čestitam ovaj praznik jer na Dan ZAVNOBIH-a smo se dogovorili da smo svi jednaki i da ova zemlja nije niti muslimanska, niti srpska, niti hrvatska, nego i muslimanska i srpska i hrvatska. Tada smo pokazali da se možemo dogovoriti kako ćemo živjeti, a to je poruka i onima koji tvrde da nas međunarodna zajednica treba pustiti da se dogovorimo. Principi ZAVNOBIH-a su principi na kojima treba da živimo i zaista ne znam zašto neko može biti protiv toga.