Državne institucije u ovoj godini potrošit će oko 10,5 miliona KM za telefonske i poštanske usluge, a gotovo nijedna institucija na javnom natječaju nije izabrala najpovoljnijeg mobilnog operatera iako značajan dio ovih troškova otpada na račune za službene mobitele.
“Dva su problema u vezi s telefonskom uslugama. Na ovoj stavci možemo uštedjeti bar pet miliona KM, što je dovoljno da trajno riješimo smještaj jedne državne institucije. Drugi problem je taj što svako koristi usluge mobilnog operatera koji mu se sviđa, a mnogo povoljnije uslove i cijene dobili bismo kada bismo na tenderu izabrali najboljeg ponuđača”, kaže Lazar Prodanović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH.
Napominje da u institucijama BiH trenutno ne mogu birati najpovoljnijeg operatera fiksne telefonije, ali mogu operatera mobilne telefonije.
“To je i obaveza po Zakonu o javnim nabavkama”, upozorio je Prodanović.
Zvonimir Kutleša, generalni sekretar Vijeća ministara BiH, pojašnjava da ne postoji zakon ili odluka kojom je regulisano korištenje službenih mobilnih telefona.
Kaže da ministarstva, agencije i uprave samostalno odlučuju kako će regulirati ovu oblast, a većina ih se odlučila da uvede limite za račune. Iznos za koji je premašen limit odbija se od plate službenika koji koristi službeni mobilni telefon.
“Ne postoji podzakonski akt kojim je na jedinstven način regulisana ova oblast. Svako ministarstvo i institucija sami odlučuju o visini limita i ko ima pravo na službeni mobilni telefon. U Vijeću ministara BiH biramo operatera, a račune do određenog limita plaćaju se iz budžeta. Ne znam da je bilo kada raspisan tender za izbor mobilnog operatera”, istakao je Kutleša.
Rukovodioci i djelatnici Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), najmnogobrojnije državne institucije izuzev Oružanih snaga BiH, sami biraju mobilnog operatera, a država im plaća račune.
“Postoji pravilnik o korištenju službenih mobilnih telefona, kojim je uređeno ko ima pravo na korištenje telefona i u kom iznosu. Koristimo i usluge zatvorene poslovne mreže mislim sva tri operetera, što znači da su pozivi unutar tih zatvorenih mreža besplatni”, pojasnio je Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) jedna je od rijetkih institucija koja je na tenderu izabrala mobilnog operatera čije usluge koriste njeni djelatnici i menadžment.
“Svi službenici SIPA koji imaju pravo na službeni mobilni telefon mogu koristiti usluge samo jednog operatera kojeg smo izabrali putem javnog konkursa i koji nam je ponudio najbolje uslove. Svi razgovori unutar naše zatvorene poslovne mreže, dakle između svih naših službenika koji imaju službene telefone, besplatni su”, rekla je Željka Kujundžija, glasnogovornica SIPA.
Oni službenici SIPA kojima to opis poslova zahtjeva imaju limite za pozive izvan zatvorene mreže.
“Do kraja 2009. godine svim službenicima koji imaju pravo na službene telefone, a ne koriste usluge izabranog operetera, plaćani su računi, ali im je 1. oktobra 2009. godine sugerisano da počnu koristiti usluge operatera koji je izabran na konkursu”, naglasila je Kujundžija.
Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti BiH, potvrdio je da sve sigurnosne agencije BiH same odlučuju kako će urediti oblast korištenja mobilnih telefona.
“Policijske agencije BiH samostalne su u operativnom i finansijskom smislu”, kratko je kazao Ahmetović.