Predlažu četiri člana Predsjedništva BiH

Stranka za BiH uputila je jučer u parlamentarnu proceduru amandmane na Ustav BiH kojima se predlaže da Predsjedništvo BiH ima četiri člana, umjesto sadašnja tri, te formiranje i četvrtog kluba u Domu naroda parlamenta BiH.

Na ove funkcije bili bi birani kandidati iz reda ostalih, a Stranka za BiH amandmanima je predložila i brisanje entitetskog glasanja. Njihove prijedloge predstavnici ostalih stranaka parlamentrane većine na nivou BiH juče su ocijenili nedovoljnim, nerealnim i neprihvatljivim. Izuzetak su bili predstavnici iz SDA, koji su rekli da će svoju ocjenu dati nakon analize predloženih amandmana.

“Predloženim amandmanima provodi se presuda Evropskog suda za ljudska prava u Starzburu, kojom se nalaže ukidanje diskriminatorskih odredbi našeg ustava. Znamo da ovo nije ono što bismo mi željeli da napravimo kada su u pitanju ustavne promjene, ali ovo je minimum koji moramo napraviti i koji je dobar za sve koji žive u BiH”, rekao je novinarima u Sarajevu Haris Silajdžić, predsjednik Stranke za BiH.

Predloženim amandmanima predviđeno je da cijela BiH bude jedna izborna jedinica prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH. Time bi se, tvrde u Stranci za BiH, osiguralo da svi građani BiH sa teritorija cijele zemlje biraju članove Predsjedništva. BiH bi, po njihovom prijedlogu, bila jedna izborna jedinica i prilikom izbora članova Predstavničkog doma parlamenta BiH.

“Dom naroda parlamenta BiH imao bi tri kluba sa po pet pripadnika tri konstitutivna naroda i klub ostalih sa tri člana. Iz RS morao bi doći najmanje jedan, a najviše tri delegata iz istog naroda dok bi iz FBiH najmanje dva, a najviše četiri, delegata mogli biti pripadnici istog naroda. Dom naroda kao i Predsjedništvo BiH zadržali bi iste ovlasti i isti način odlučivanja”, kazao je Damir Arnaut, član Predsjedništva Stranke za BiH.

Beriz Belkić, potpredsjednik Stranke za BiH, istakao je da je, uz amandmane o izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda parlamenta BiH, da je entitetsko glasanje pretvoreno u etničko glasanje.

“Glas poslanika iz jednog naroda vrijedi dvostruko, što je također diskriminacija. Također, pripadnici hrvatskog naroda ni teoretski ne mogu koristiti entitesko glasanje”, rekao je Belkić obrazlažući prijedlog o ukidanju entitetskog glasanja.

U HDZ 1990 smatraju kako je jedino rješenje temeljita ustavna reforma, jer postojeći Ustav BiH ne diskriminira samo ostale.

“Podsjećamo još jednom na naše kontinuirano ukazivanje za jačim uključivanjem međunarodne zajednice u taj proces. Metaforički i suštinski, taj proces nazivamo novom međunarodnom konferencijom ili ‘Dejton'”, kazali su u ovoj stranci, dok je za HDZ BiH prijedlog Stranke za BiH neprihvatljiv posebno, jer predviđa da cijela BiH bude jedna izborna jedinica.

“Analizirat ćemo prijedlog kako bismo provjerili da li znači potpunu provedbu presude, pa tek onda ćemo se izjasniti o našoj podršci”, rekao je Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora SDA.

Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD-a, ocijenio je prijedlog Stranke za BiH kao nerelan.

“Presudu Suda iz Strazbura možemo provesti tako što ćemo napisati da se iz Republike Srpske bira jedan, a iz Federacije BiH dva člana Predsjedništva BiH, što ne diskriminiše nikoga”, naglasio je Vasić.

Protiv zatvorenih lista i povećanja cenzusa

Safet Halilović, potpredsjednik Stranke za BiH, najavio je da će ova stranka predložiti i izmjene Izbornog zakona kojim se, između ostalog, traži zabrana kandidiranja i glasanja za osuđene za ratne zločine te zadržavanje otvorenih lista i cenzusa od tri odsto.

“Ako bi se cenzus povećao na pet odsto, onda, primjerice u RS, Stranka za BiH i SDA ne bi imale šanse da imaju svoj klub. Slično vrijedi i za neke stranke u FBiH. Povećanje cenzusa nije dobro niti za jedan narod”, kazao je Dževad Osmančević, predsjedavajući Vijeća naroda RS.