Zapadni Balkan je glavni prioritet spoljne politike za EU i srećna sam što posjećujem region na jednom od mojih prvih putovanja u inostranstvo kao visoka predstavnica EU”, izjavila je u pisanom intervjuu za “Nezavisne novine” šef diplomatije Evropske unije Ketrin Ešton uoči svog dolaska u Sarajevo.
Kako je juče najavljeno, Eštonova bi danas trebalo da se sastane sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Nikolom Špirićem, premijerima RS i FBiH Miloradom Dodikom i Mustafom Mujezinovićem, te sa članovima Predsjedništva BiH.
NN: Šta ćete tražiti od vlasti BiH na sastancima u Sarajevu?
EŠTON: Zapadni Balkan je glavni prioritet spoljne politike za EU i srećna sam što posjećujem region na jednom od mojih prvih putovanja u inostranstvo kao visoka predstavnica EU. BiH je na važnoj prekretnici u svom političkom razvoju. S nestrpljenjem želim da istaknem značaj za Bosnu i Hercegovinu da nastavi svoj put ka Evropskoj uniji kada se sastanem s političkim liderima zemlje ove sedmice.
NN: Šta je nova strategija EU za BiH?
EŠTON: Budućnost Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji, kao jedinstvene zemlje, u okviru svojih sadašnjih granica, pod uslovom da su vaši lideri spremni da donesu neophodne odluke kako bi se to dogodilo. Ja želim da se to dogodi.
Funkcionalnost države je ključno pitanje. Znam da će to biti teško postići i da će potrajati neko vrijeme, u potpunom poštivanju Dejtonskog sporazuma. Ali, koristi koje ćete tim dobiti su vrijedne toga.
Liberalizacija viznog režima je najneposrednija i najočiglednija nagrada za evropske integracije, gdje ispunjavanje uslova dovodi do bezviznog putovanja kroz najveći dio Evrope. Ali, to je samo vrh ledenog brijega od onoga što se može postići članstvom u EU.
Pristupanje EU će pomoći u modernizaciji poljoprivrednog sektora – za koji znam da je veoma važan u Republici Srpskoj. Takođe će povećati produktivnost i otvoriti tržišta za robu iz BiH. Evropske integracije će unaprijediti standarde u sektoru zdravstva, poboljšati bolnice i medicinske usluge – stvari koje su važne za građane.
Ali, da bi se to dogodilo, u oktobru morate izabrati lidere koji su spremni i sposobni da rade zajedno kako bi vas poveli tamo u naredne četiri godine od presudnog značaja.
NN: S obzirom da je idući sastanak PIC-a blizu, šta je stav EU o OHR-u i njegovom zatvaranju?
EŠTON: PIC je taj koji će donijeti odluku o zatvaranju OHR-a kada budu smatrali da su za to ispunjeni uslovi. Zaključci Savjeta iz decembra 2009. godine su jasno precizirali da Bosna i Hercegovina može podnijeti zahtjev za članstvo u EU tek kada OHR ode. EU će nastaviti pomno da prati situaciju u BiH. U ponedjeljak ću podnijeti izvještaj ministrima vanjskih poslova EU o mojoj posjeti BiH.
NN: Ko je odgovoran za blokiranje reformi i procesa evropskih integracija u BiH? Možete li nam imenovati odgovorne i reći šta će EU uraditi u vezi s tim pitanjem?
EŠTON: EU se ne upliće u unutrašnju politiku i prozivanje i kuđenje u zemljama koje su kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje. Ocjenjujemo BiH kao cijelu, kao potencijalnu kandidatkinju za članstvo u EU.
Na glasačima je da sude kome vjeruju da će ih voditi u bolju budućnost u okviru Evropske unije, a ko je zastao u prošlosti. To je njihova zemlja i budućnost njihove djece.
EU nema ništa protiv jake Republike Srpske kao dijela funkcionalne države BiH. Ali, oni koji ugrožavaju funkcionisanje države će ugroziti i svoju vlastitu budućnost praveći prepreke.
Source: nezavisne.com