Viškovi oružja miniraju dogovor

SARAJEVO

Problem raspodjele nepokretne vojne imovine neće biti riješen do predstojećeg NATO samita 22. aprila, na kojem će ponovo biti razmatrana aplikacija BiH za Akcioni plan za članstvo (MAP).

Podjela vojne imovine jedan je od ključnih preduslova za BiH za dobijanje članstva u MAP-u, što je posljednji korak prije punopravnog članstva u NATO-u.

Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH, kaže da, osim što blokira napredak ka članstvu u NATO-u, izostanak trajnog rješenja za vojnu imovinu ovo ministarstvo godišnje košta između četiri i pet miliona KM.

“Postoji još niz pitanja koja nismo usaglasili, a koja se odnose uglavnom na pitanja vlasništva nad tom imovinom. Ne vjerujem da će do narednog NATO samita biti moguće riješiti ovaj problem iako smo od predstavnika NATO-a dobili jasno upozorenje da od rješavanja vojne imovine zavisi ocjena napretka BiH u provedbi uslova za MAP”, kazao je Cikotić. Objašnjava da podjelu imovine koja ne treba Oružanim snagama BiH otežava i skladištenje viška naoružanja i vojne opreme koje je sada u ovim objektima.

“Dio viška oružja je u objektima koji nam ne trebaju, pa su ova dva pitanja povezana. Dok se ne riješimo viškova, ne možemo predati ni ove objekte iako nam sve to predstavlja veliki trošak”, istakao je Cikotić.

Status vojne imovine imaju ukupno 123 objekta, od čega je Ministarstvo odbrane BiH sredinom prošle godine napravilo popis 54 neperspektivna objekta, koja bi trebalo da preuzmu lokalne zajednice u oba entiteta.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH i entitetski premijeri 2007. godine potpisali su sporazum o podjeli vojne imovine. Ovaj sporazum predviđa da entiteti dobiju imovinu koja se nalazi na njihovom teritoriju, a koja nije potrebna Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Dogovor nikada nije proveden do kraja jer je Zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom obuhvaćena i vojna imovina.

Adnan Delić, član Komisije za državnu imovinu BiH, podsjeća da je visoki predstavnik nametnuo zabranu raspolaganja ovom imovinom, uključujući i vojnu, dok ne bude donesen državni zakon o imovini.

“Još nemamo zakon o državnoj imovini pa, iako postoji sporazum o podjeli vojne imovine, njegova provedba je nemoguća. Vojna imovina je sastavni dio državne imovine i ona je uvrštena na listu od 1.000 jedinica državne imovine koju je napravio OHR”, rekao je Delić.

Ministarstvo odbrane BiH trenutno troši između četiri i pet miliona KM na čuvanje imovine koja im nije potrebna, a za što je angažirano između 700 i 800 pripadnika Oružanih snaga BiH.

U analizi Ministarstva odbrane BiH navedeno je da s popisa od 54 neperspektivne nekretnine civilne strukture odmah mogu preuzeti 21, za 11 objekata je navedeno da se mogu dovesti u red za tri, a za ostala 24 objekta nakon tri mjeseca.

Od spomenutog 21 neperspektivnog objekta koje mogu preuzeti lokalne zajednice, njih 20 se nalazi na prostoru FBiH, a jedan je u RS.

“RS je preuzela sve objekte. Mi smo saglasni da 69 objekata koji trebaju Ministarstvu i Oružanim snagama budu uknjiženi kao vlasništvo Ministarstva odbrane BiH. Ostale treba da preuzmu entitetske vlade, što je u RS i urađeno. Problem je u tome što Federacija BiH nije preuzela objekte koji im pripadaju”, rekao je Đuro Beronja, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za sigurnosna pitanja.

Federalni premijer Mustafa Mujezinović jučer nije mogao kazati zašto njegova vlada nije preuzela objekte koji ne trebaju Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH.

“Nisam upoznat s detaljima i stvarno ne mogu govoriti o tome. Poznato je da sam proteklih mjeseci od preuzimanja premijerske funkcije imao mnogo više gorućih problema od vojne imovine”, pojasnio je Mujezinović.

Source: nezavisne.com