Eurasia Press & News
Povjerenje među političkim liderima u BiH potpuno je srušeno nakon pada aprilskog paketa ustavnih promjena zbog čega su svi naredni pregovori okončani skoro potpuno bezuspješno.
Smatra to Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, i učesnik skoro svih političkih pregovora koji su počeli prije pet godina pregovorima o promjeni Ustava, a rezultirali tzv. aprilskim paketom.
Set amandmana na Ustav BiH na kraju je odbačen u parlamentu BiH, a za njegovo usvajanje nedostajala su samo dva glasa.
Reforma policije: Pregovori o reformi policije u BiH, niz razgovora o ustavnim promjenama te ostalim reformama u konačnici nisu rezultirali dogovorom.
Izuzetak je reforma policije koja je trajala više od godinu dana te je od korjenitih promjena okončana tek kozmetičkim promjenama kako bi se zadovoljio minimum uslova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.
“Atmosfera tokom razgovora o promjeni Ustava koji su rezultirali aprilskim paketom bila je veoma dobra. Postojalo je povjerenje između političkih lidera što je ključni preduslov za dogovor. Kada je Haris Silajdžić srušio aprilski paket, srušilo se i povjerenje bez kog nema dogovora. Svi razgovori koji su uslijedili nakon toga nisu ni mogli rezultirati dogovorom jer stranke iz RS više ne mogu prihvatiti niti ono što je bilo u aprilskom paketu dok sve manje od toga stranaka iz Federacije BiH nije dovoljno”, kazao je Ivanić.
Pregovori političkih lidera u BiH o ključnim reformama počeli su prije pet godina.
Stranački eksperti tada su počeli pregovore o promjeni Ustava, a poslije su im se pridružili čelnici stranaka.
Nakon skoro godinu dana usaglašeni su amandmani koji su proslijeđeni parlamentu.
Nakon tog paketa, koji je u javnosti poznat kao aprilski proces, uslijedili su razgovori o reformi policije u BiH.
Pregovori su trajali skoro godinu dana, a okončani usvajanjem seta zakona o reformi policije u BiH kojima je, između ostalog, osnovano šest policijskih agencija u BiH koje još nisu profunkcionirale.
Butmirski proces: Politički lideri odnosno, uglavnom predsjednici SDA, SNSD-a, Stranke za BiH, SDP-a, HDZ BiH, HDZ 1990 pregovarali su u okviru butmirskog procesa o reformi Ustava BiH te provedbi uslova za gašenje Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH.
U proteklih nekoliko godina čelnici najvećih političkih partija putovali su i u Vašington kako bi potpisali deklaraciju o provedbi reformi.
Ta je deklaracija potpisana u prisustvu tadašnje američke državne tajnice Kondolize Rajs.
Posljednji primjer je tzv. madridska deklaracija od koje su njeni predlagači odustali prije nego su razgovori i počeli.
Zvanično objašnjenje je bilo da su posljednji razgovori imali svrhu jer je postignuta konstruktivna atmosfera, ali da se pravi dogovori i konkretni rezultati očekuju tek nakon izbora.
“Pregovori o reformi policije u BiH odvijali su se u veoma korektnoj atmosferi jer nismo polazili od toga da neko nekome treba napraviti uslugu nego da trebamo provesti reforme koje će značiti provedbu evropskih standarda u BiH te na taj način približiti zemlju EU. To je značilo da imamo dobar ambijent za razgovore te da možemo raditi na reformama koje su najbolje za zemlju. Danas je situacija drugačija prije svega zbog međustrančkih razmirica. Bošnjački lideri, primjerice, traže od međunarodne zajednice da su uključi u rješavanje određenih problema, a onda kada pregovori počnu, dođu s tri različite priče. To nije dobro jer se vrlo lako može desiti da međunarodna zajednica zbog naše neozbiljnosti odustane od svega i ostavi BiH na vjetrometini”, istakao je Adnan Terzić, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH, koji je vodio proces pregovora o reformi policije u BiH.
Distrikt kao primjer: Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a, naglašava da je ključni problem u pregovorima političkih lidera u BiH princip koji podrazumijeva pregovore o velikim paketima, a koji podrazumijevaju promjenu velikog dijela Ustava što je teško provodivo.
Radojičić smatra da je primjer usaglašavanja amandmana o statusu Brčko distrikta odličan primjer kako treba voditi proces pregovora ako se želi postići rezultat.
“Kada govorimo o pregovorima, onda se mora voditi računa da postoje ogromne političke razlike u BiH te o tajmingu pregovora. U ovom trenutku odnosno pet mjeseci pred izbore teško je očekivati dogovor o promjeni Ustava jer su svi okrenuti predizbornoj kampanji pa bi bilo teško postići dogovor o mnogo jednostavnijim pitanjima nego što je to promjena Ustava. Mislim da, kada govorimo o smislu pregovora ako unaprijed znamo da je dogovor teško postići, trebamo ići sukcesivno odnosno raditi korak po korak. To bi bio manji zahvat kao što je slučaj sa usaglašavanjem amandmana o statusu Brčko distrukta. Tokom tih pregovora nije bilo velikih manifestacija nego je na sceni bila šatl diplomatija koja je rezultirala dogovorom”, kazao je Radojičić dodajući da je poseban problem izbor sagovornika odnosno stranaka koje će biti pozvane na pregovore.
Potpredsjednik SNSD-a smatra da postoje veliki međustranački animoziteti koji se dodatno pojačavaju ako, primjerice, neka mala opoziciona stranka bude pozvana na pregovore, a mnogo veća opozciona stranka bude ignorirana.
Sulejman Tihić, predsjednik SDA, kaže da rušenjem aprilskog paketa nisu odbačeni samo veoma dobri ustavni amandmani nego i da je srušen princip dogovora.
“Situacija sve gora”: “Ne vjerujem da je do izbora moguće postići bilo kakav dogovor jer aktuelni politički lideri nemaju hrabrosti za dogovor i spremnosti na kompromis. Činjenica je da od rušenja aprilskog paketa nemamo klimu za dogovor, a kako se bliže izbori, situacija postaje sve gora i gora. Bez toga nema dogovora. Stoga ćemo za bilo kakav napredak morati sačekati izbore i formiranje vlasti. U prilog tome ide i činjenica da međunarodna zajednica danas želi aktivno pomagati, ali ne i raditi naš posao. Naš je posao da se dogovorimo o važnim reformama a ne da očekujemo da to neko drugi uradi za nas”, smatra Tihić.
Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, ključnim problemom smatra suprotstavljene koncepte uređenja države te političko licemjerstvo sudionika pregovora.
Naglašava da stranke uključene u pregovore imaju najmanje dva suprotstavljena koncepta uređenja države pa je dogovor veoma teško postići.
“Drugi problem je političko licemjerstvo jer su svi politički lideri deklarativno za pregovore, a niko nije spreman na kompromis. U takvoj situaciju dogovor je nemoguć jer, kako se dogovoriti kad niko ne želi napraviti ustupak nego svi čvrsto brane svoje pozicije koje su dijametralno, suprotno pogotovo o najvažnijim pitanjima kakvo je reforma Ustava u BiH”, istakla je Topićeva.
Dodaje da neuspjehu pregovora doprinosti i obezglavljenost međunarodne zajednice koja nema rješenje kako izvesti BiH iz veoma teške situacije.
“Međunarodna zajednica ne zna kako riješiti problem BiH, ali istovremeno ne želi odustati. Njihov cilj je da kroz sve ove pregovore pokaže da želi ostati prisutna u BiH”, kazala je Topićeva dok Ivanić naglašava da međunarodna zajednica iznova pokušava privoljeti političke lidere u BiH da prihvate i implementiraju reforme jer im je BiH važan prioritet, ali jednostavno i jer nemaju šta izgubiti.
Međunarodna zajednica: “Nakon svake runde pregovora predstavnici međunarodne zajednice mogu reći da pokušavaju pomoći BiH, ali da domaći lideri nisu sposobni za dogovor. Međunarodna zajednica, jednostavno, nema šta izgubiti jer ovdje stvari svakako stoje, a oni mogu komotno reći da se silno trude što im može samo pomoći, a nikako odmoći”, istakao je Ivanić.
Terzić, sa druge strane, smatra da pregovori koji ne daju razultate ne mogu trajati u nedogled jer će i međunarodna zajednica izgubiti strpljenje.
“Mislim da, ako se mogu slikovito izraziti, predstavnici međunarodne zajednice nakon svakog neuspješnog pokušaja upišu nam po jedan minus, a kad se sakupi dovoljno minusa, onda će dići ruke od ove zemlje. Bojim se da to nije dobro, ali bojim se i da predstavnici vlasti u BiH to uopće ne vide”, zaključio je Terzić.
Osim pregovora lidera najvećih političkih partija u BiH koji su se dešavali pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice čiji su najistaknutiji predstavnici dolazili u BiH ili su ugostili bh. lidere u proteklih nekoliko godina desio se i tzv. prudski proces.
U okviru tog procesa predsjednici SDA, SNSD-a i HDZ BiH Sulejman Tihić, Milorad Dodik i Dragan Čović dogovorili su niz reformi, ali je kasnije i taj dogovor srušen jer su potpisnici sporazuma iz Pruda odustali od potpisanog različito tumačeći ono što su dogovorili.
Ešdaunov pritisak u vezi s reformom policije
Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, snažno je pritiskao domaće političare da prihvate reformu policije. Pregovori o reformi policije odvijali su se u više faza i na više lokacija od Vlašića, Kozare, Hutvog blata, Sarajeva…
“Pedi Ešdaun je vršio strašan pritisak na nas tokom pregovora o reformi policije u BiH dok je tokom svih ostalih pregovora atmosfera bila veoma dobra uz puno uvažavanje svih učesnika i bez bilo kakvih prijetnji ili ucjena”, kazao je lider PDP-a Mladen Ivanić.
Source: nezavisne.com
