Eurasia Press & News
SARAJEVO
Predstavnici NATO-a u Bosni i Hercegovini ne vjeruju da će sporazum o vojnoj imovini biti usaglašen do septembra ove godine.
Dogovor o vlasništvu nad 69 perspektivnih vojnih lokacija trebao bi biti postignut do septembra kako bi BiH bio odobren nacionalni godišnji plan što je početak primjene MAP-a (Akcionog plana za članstvo u NATO). Derek Čepel, glasnogovornik NATO-a, kaže da politički lideri u BiH ne odustaju od suprotstavljenih stavova o vojnoj imovinu.
“Nismo optimisti da će u narednom periodu biti postignut napredak jer obje strane čvrsto drže pozicije koje su nepomirljive. Nemoguće je očekivati napredak kada ne postoji spremnost za dogovor. Politički lideri pitanje vojne imovine pretvorili su u politički problem iako se radi o čisto pravnoj stvari, a s obzirom da se bliže izbori niko ne želi odstupiti sa ranije utvrđenih pozicija”, rekao je juče Čepel.
On je pozdravio angažman američkog državnog sekretara Hilari Klinton koja je u pismu upućenom Predsjedništvu BiH zatražila da se 69 lokacija potrebnih Oružanim snagama BiH ukljiži kao državna imovina.
Klintonova je u pismu upućenom Predsjedništvu BiH pozvala sve strane u BiH da nastave s traženjem rješenja za problem vojne imovine, kako bi omogućili zemlji da u ovoj godini započne Godišnji nacionalni program (ANP), da bi se iskoristile sve pogodnosti koje pruža Akcioni plan o članstvu u NATO-u (MAP).
Klintonova je navela da je zadovoljna što je NATO na ministarskom sastanku u Talinu odlučio da pozove BiH u MAP uz očekivanja da će ta odluka biti katalizator za dalje reforme.
Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić također je podržao angažman najvećih dužnosnika SAD, ali i naglasio da napretka u pregovorima o sporazumu o rješavanju pitanja vojne imovine nema. Tvrdi da problem nije u Ministarstvu odbrane BiH, “nego na nekim drugim adresama”.
“Nemam indicija o bilo kakvom pomaku. Očekujem da ovo pitanje bude riješeno kako to NATO i traži od nas, a to je da perspektivne lokacije budu vlasništvo Ministarstva odbrane BiH. Želimo ići u NATO, onda trebamo provoditi zahtjeve koje pred nas postavi”, istakao je Cikotić dok Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, kaže da stavove ovog entiteta neće promijeniti čak ni pismo Hilari Klinton.
Dodik je ponovio da se RS ne protivi da 23 od 69 perspektivnih lokacija koje su u RS budu ustupljene na korištenje Ministarstvu odbrane BiH uz uslov da budu vraćene lokalnim vlastima kada više ne budu trebale Oružanim snagama.
Premijer RS smatra da preostale vojne objekte i lokacije odmah treba dodijeliti entitetima, lokalnim zajednicama, zdravstvenim i obrazovnim institucijama.
“Ne možete izdvojiti 23 lokacije, a ostale ostaviti neriješene. Ako ova dva uslova RS budu ispunjena, onda možemo riješiti ovo pitanje. Ako ne, onda ne idemo u MAP i ništa se neće desiti. Promjenu našeg stava o ovom pitanju neće izmijeniti ni pismo Hilari Klinton”, rekao je Dodik dodajući da je potrebno razgraničiti pojmove “upisati” i “dati na korištenje”.
Vlasti RS od ranije zastupaju stav da je sva državna imovina, uključujući i vojnu, vlasništvo entiteta na čijem se teritoriju nalazi te da je oni mogu dati državnim institucijama na korištenje. Nasuprot njima, predstavnici Federacije BiH smatraju da je država vlasnik vojne imovine te da treba biti upisana u vlasničke knjige.
Đuro Beronja, savjetnik člana Predsjedništva BiH iz RS, pojasnio je da Predsjedništvo nije nadležno za rješavanje pitanja vojne imovine nego da to treba urediti sporazumom entitetskih vlada.
“Predsjedništvo BiH ima nadležnost za odbranu, ali ne i za imovinu. Pitanje nepokretne vojne imovine treba biti riješeno sporazumom Savjeta ministara BiH i entitetskih vlada što je već urađeno s pokretnom vojnom imovinom”, istakao je Beronja.
Sporazum o vojnoj imovini uslov je za početak primjene MAP-a za BiH koji su zemlje članice NATO-a uslovno odobrile u aprilu ove godine. Rješavanje cjelokupne državne imovine preostali je uslov za gašenje OHR-a.
Source: nezavisne.com
