Parlamenti modernih demokracija rijetko formiraju istražne komisije i razlozi za njihovo osnivanje su iznimno ozbiljni. Često pred tim komisijama iskaze daju šefovi država i vlada, ministri, visoki vojni, sigurnosni i policijski dužnosnici upleteni u neku aferu ili ih se smatra odgovornim za propuste koji su doveli do afera i štete po državu. Izrečeno pred tim komisijama ima specifičnu težinu te, iako se ne radi o krivičnom postupku, svjedočenje pred parlamentarnim komisijama svi shvataju veoma ozbiljno i odgovorno jer može rezultirati opozivom najviših državnih dužnosnika.
BiH nije stabilna moderna demokracija i u njenoj zakonodavnoj vlasti postoji institut parlamentarnih istražnih komisija. To je ujedno i jedina poveznica s modernim, stabilnim i razvijenim demokracijama. Parlamentarne istražne komisije u BiH formiraju se iz raznih pobuda. Primjerice, parlament BiH u aktuelnom sazivu formirao je dvije komisije za istraživanje raspodjele CEMT dozvola. Rezultati njihova rada su vrlo magloviti. Aktuelni i prethodni saziv formirali su istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava. Niti jedna nije utvrdila koliko je donacija BiH dobila, a ogromna je nepoznanica ostalo i kako su te donacije potrošene. Privremene komisije formirane su i radi pripreme raznih zakona iako je to obaveza Vijeća ministara BiH, a i parlament ima stalne komisije.
Logičnim se postavlja pitanje zašto se formiraju ove komisije. Odgovor je u odluci da njihovi članovi mjesečno zarađuju po 500 KM čak i kad se ne pojavljuju na sjednicama. Parlament BiH ukupno ima 57 poslanika i delegata pa nije problem da se za svakog od njih nađe bar po jedna privremena komisija.
Source: nezavisne.com