Kemal Čaušević: Neće biti zloupotreba s povećanim akcizama

Neće biti malverzacija s plaćanjem novih i povećanih akciza, koje od danas počinje u BiH, tvrdi Kemal Čaušević, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kaže da su poreski obveznici dužni da popišu sve zalihe i u roku od 10 dana plate razliku između dosadašnje i povećane akcize na kafu, cigarete i nove akcize na gorivo.

Čaušević ističe da Uprava ne može uticati na to da li će nova akciza na gorivo, po kojoj se na litar goriva plaća dodatnih 10 feninga, uzrokovati lančana poskupljenja ostalih roba i usluga. Kaže da se entitetska ministarstva s ditributerima mogu dogovoriti da ne dižu cijene goriva.

NN: Prvog jula počinje primjena Zakona o akcizama. Očekujete li probleme u njegovoj primjeni jer je usvojen tek prije petnaestak dana?

ČAUŠEVIĆ: Ne očekujem nikakve probleme u primjeni Zakona o akcizama. Urađen je pravilnik koji dodatno razrađuje procedure registracije i naplate akciza na robe koje su oporezovane ovom vrstom poreza. Prije tri mjeseca počeli smo pripreme za primjenu novog zakona, jer smo tada znali da će biti usvojen. Napravili smo sve potrebne predradnje kako bi primjena Zakona o akcizama protekla bez problema.

NN: Kako ćete spriječiti malverzacije s robom koju trgovci imaju u skladištima, a koja je obuhvaćena novim zakonom o akcizama?

ČAUŠEVIĆ: Prije svega, mislim da nije u redu da nižerangirani dužnosnici bespotrebno unose zabune s pričama o kojekakvim malverzacijama. To se neće dogoditi jer su svi poreski obveznici dužni da popišu zalihe i popisne liste dostave Upravi za indirektno oporezivanje u BiH. Potom su dužni da u roku od 10 dana plate razliku između dosadašnje i nove akcize, a takvu robu će moći prodavati u narednih šest mjeseci. To znači ne samo da država neće biti oštećena nego ćemo u narednih 15 dana imati priliv dodatnih sredstava, jer će poreski obveznici morati platiti ovu razliku na robu koju su nabavili, te naravno veće akcize na robu koju će tek nabaviti.

NN: Koliko će dodatnih prihoda biti ubrano primjenom novog zakona, kojim su povećane postojeće akcize na kafu i cigarete te uvedene nove na naftu?

ČAUŠEVIĆ: Procjene kažu da ćemo na godišnjem nivou imati oko 300 miliona KM dodatnih prihoda. Povećane akcizne stope donijet će oko 180 miliona KM, dok će posebna taksa na gorivo, koja će biti korištena za autoputeve, donijeti oko 120 miliona KM godišnje.

NN: Zašto nije povećana lista luksuznih ili visokotarifnih roba na koje se plaćaju akcize?

ČAUŠEVIĆ: Stvar je političke odluke koje će proizvode staviti na listu akcizama oporezovanih roba. Mi smo predlagali da tečni plin bude uvršten na listu jer oko 40 miliona kilograma godišnje bude prodato u BiH. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje nije prihvatio naš prijedlog. Postojale su javno prezentirane ideje da se zlato, jahte i slično također oporezuje, ali ti proizvodi nisu obuhvaćeni direktivom EU koja se odnosi na akcize, stoga i nisu uvršteni na listu proizvoda na koje će se plaćati akcize.

NN: Mogu li vlasti BiH obezbijediti da povećanje akciza, i posebno uvođenje nove akcize na naftu, ne dovede do poskupljenja goriva, a samim tim i lančanu reakciju rasta ostalih cijena?

ČAUŠEVIĆ: To je pitanje za entitetske vlasti koje imaju mehanizme da kontrolišu visine marži i slično. Mi takve nadležnosti nemamo. Nadležna entitetska ministarstva mogu, posebno s distributerima nafte, dogovoriti da ne povećavaju cijene nego da se odreknu dijela marže. Ne mora značiti da uvođenje dodatne takse, koja će biti korištena za izgradnju autoputeva, automatski znači povećanje cijena. Mi na to ne možemo utjecati jer naša nadležnost je naplata akciza, te provedba dogovora o raspodjeli ovih prihoda.

NN: Kako će biti podijeljeni prihodi od takse za gorivo?

ČAUŠEVIĆ: Još ne znamo. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje treba dogovoriti model raspodjele prihoda od ove takse, koji će biti uplaćivani na poseban podračun. Sigurno je da se neće primjenjivati model raspodjele koji važi za ostale indirektne poreze jer je ovo nešto potpuno drugo. Radi se o taksi koja će se trošiti isključivo za jednu namjenu, a to je gradnja puteva.

NN: A koji bi model raspodjele mogao biti primjenjivan?

ČAUŠEVIĆ: Postoji više ideja na osnovu kojih se parametara treba napraviti formula za raspodjelu ovog prihoda. Postoje oni koji zagovaraju da se prihodi dijele na osnovu dužine puteva, drugi smatraju da broj registrovanih automobila treba biti osnova za raspodjelu prihoda. Formulu o raspodjeli prihoda treba donijeti UO Uprave za indirektno oporezivanje. Vjerujem da će to uraditi vrlo brzo.

Check Also

BACK TO FOUR FLAGS … AND MORE?

The Kurds: POST-DAESH and beyond   Not long ago, developments in the Middle East seemed …