Nepoznato ko će upravljati oduzetom imovinom

BiH

The members of the Alliance for European Integration expressed their dissatisfaction with the fact that Vladimir Voronin did not announced his decision to resign as head of state in the Parliament.

Izmjenama Krivičnog zakona BiH, kojima je omogućeno oduzimanje nezakonito stečene imovine, nije predviđeno i osnivanje posebne institucije zadužene za upravljanje tom imovinom.

Srđan Arnaut, zamjenik ministra pravde BiH, kaže da bi osnivanje posebne agencije koja bi upravaljala konfiskovanom imovinom trebalo biti predmet posebnog zakona, ali da Ministarstvo pravde BiH još ne radi pripremu takvog zakona.

Izmjene Krivičnog zakona, koje je pripremila Radna grupa Ministarstva pravde BiH, usvojene su u Vijeću ministara BiH prošle sedmice i slijedi im usvajanje u bh. parlamentu.

“Ranije je u parlamentarnoj proceduri bio jedan sličan zakon koji je podrazumijevao i osnivanje agencije za upravljanje oduzetom imovinom, ali nije usvojen. Mislim da je suština problema u tome hoćemo li imati jednu instituciju koja će se baviti ovim pitanjima za cijelu zemlju ili ćemo osnovati agenciju koja će provoditi odluke Suda BiH a entitetima prepustiti da osnuju svoje institucije”, ističe Arnaut.

Tvrdi da provođenje odluka o oduzimanju imovine stvara ogromne probleme sudovima u BiH jer njihov je posao da sude, a ne da upravljaju imovinom.

“Predsjednici sudova stalno se žale na ove probleme jer jednostavno nemaju organizacijskih mogućnosti da se bave upravljanjem oduzetom imovinom. Zamislite kakve probleme ima, primjerice, sud u Bjeljini kada zaplijene švercovanu stoku. Ne postoji niti na državnom niti entitetskim nivoima institucija koja bi se bavila provođenjem sudskih presuda. Mislim da bismo trebali napraviti ovu instituciju”, ocjenjuje Arnaut.

Sudovi u BiH dosad su, uz zatvorske kazne, osuđenim oduzimali imovinu. Sud BiH, primjerice, oduzeo je imovinu Feridu Okiću, pravosnažno osuđenom za organizovanje zločinačke organizacije. Kantonalni sud u Sarajevu oduzeo je imovinu Muhamedu Aliju Gašiju, nepravosnažno osuđenom za isto krivično djelo kao i Okić. Sva oduzeta imovina nakon prevosnažnosti presude postaje državno vlasništvo.

“To znači da mi svu oduzetu imovinu predajemo Ministarstvu finansija Federacije BiH koje je potom prodaje a sredstva se uplaćuju u federalni budžet. To je praksa u cijeloj Federaciji BiH jer sredstva oduzeta u sudskim procesima nisu kantonalna ili općinska nego federalna. Dakle, sve što oduzmemo dajemo ministarstvu koje se brine da to bude pretvoreno u budžetska sredstva”, objašnjava Slobodan Nikolić, sekretar Kantonalnog suda u Sarajevu.

Izmjenama Krivičnog zakona BiH sudovi će moći oduzeti svu imovinu za koju smatraju da je stečena krivičnim djelima. Dosad je bilo moguće samo oduzeti imovinu za koju tužilaštvo dokaže da joj je diretno porijeklo od krivičnog djela. Novim zakonom optuženi ili osumnjičeni morat će dokazivati da imovinu nije stekao krivičnim djelima, a ako ne može dokazati njeno porijeklo, imovina će biti oduzeta. Većina zemalja članica EU primjenjuje isti princip.

U svim ovim zemljama nakon početka primjene principa po kom se teret dokazivanja porijekla imovine prebacuje s tužilaštva na optužene zabilježeno je značajno povećanje oduzete imovine.

Efikasnija borba protiv kriminala

Izmjene krivičnog zakonodavstva jedan su od uslova za liberalizaciju viznog režima za građane BiH jer se time omogućava efikasnija borba protiv organiziranog kriminala.

“Napravili smo dio posla usvajanjem izmjena ovog zakona. Sad moramo osnovati agenciju za upravljanje oduzetom imovinom jer ne smijemo sudove opterećivati tim poslom. Agencija ne bi imala nikakve nadležnosti za istraživanje imovine nego bi se brinula o oduzetoj imovini”, kazao je Halid Genjac, predsjedavajući Parlamentarne komisije za evropske integracije.