Vijeće ministara BiH utvrdilo je jučer prijedlog ugovora između BiH i Srbije kojim će biti omogućeno da osobe koje su pravosnažno osuđene u jednoj zemlji kaznu izdržavaju u drugoj. Sporazum gotovo identične sadržine između BiH i Hrvatske trebalo bi da bude usvojen na narednoj sjednici Vijeća ministara.
Postojeći ugovori BiH sa susjednim zemljama omogućavaju da osuđenik iz jedne zemlje prebjegom u drugu državu, čije državljanstvo takođe ima, ostaje tamo na slobodi, jer po važećim sporazumima on mora dati saglasnost za svoj odlazak u zatvor.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić rekao je da će jučer usvojenim prijedlogom ugovora biti otklonjeni problemi u izvršenju sankcija nakon pravosnažnosti sudskih presuda.
“Države potpisnice moći će preuzeti izvršenje krivičnih sankcija bez pristanka osuđene osobe, što je dobro, jer će biti spriječeno ponavljanje slučajeva da osobe koje se bave organizovanim kriminalom i drugim krivičnim djelima pobjegnu u drugu državu i ostanu nedostižne za izvršenje kazne”, istakao je Špirić.
Vijeće ministara BiH jučer je trebalo utvrditi i sličan prijedlog ugovora s Hrvatskom, ali je povučen s dnevnog reda radi tehničkih popravki. Srđan Arnaut, zamjenik ministra pravde BiH, pojasnio je da su BiH i Hrvatska dogovorile ubacivanje jedne rečenice u preambulu ugovora.
“Nema nikakve suštinske i sadržajne promjene ugovora. Odlučili smo da ubacimo jednu rečenicu u preambulu prije nego Vijeće ministara BiH utvrdi prijedlog ugovora. Isto će uraditi i hrvatska strana. Ugovori sa Srbijom i Hrvatskom bit će skoro identični, odnosno principi na kojima su zasnovani su identični”, kazao je Arnaut.
U ugovorima koji vrlo brzo bi trebalo da budu potpisani predviđeno je da BiH, Srbija, odnosno Hrvatska preuzimaju obavezu izvršenja sankcije ukoliko osoba koja je osuđena u jednoj zemlji pobjegne u drugu. Pravosnažnost sudske presude je uslov za preuzimanje izvršenja sankcija. Mnogi trenutni bjegunci prebjegli su iz jedne u drugu državu prije pravosnažnosti presuda, poput Branimira Glavaša, osuđenog za ratni zločin u Hrvatskoj, i bivšeg člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, osuđenog za pronevjere finansijske pomoći namijenjene bh. Hrvatima. “Srbija i Hrvatska imaju mogućnost vođenja postupaka i bez prisustva optuženih, što nije slučaj u BiH”, napomenuo je Arnaut.
Utvrđenim prijedlogom predviđeno je da sporazum stupa na snagu na dan potpisivanja, dok će biti i provedena procedura njihove ratifikacije. Arnaut jučer nije mogao precizirati datum kada će ministri pravde BiH, Srbije i Hrvatske potpisati ove međudržavne ugovore.
Vijeće ministara BiH, osim ovog sporazuma, jučer je utvrdilo i prijedloge zakona o obligacionim odnosima, sudskoj policiji, autorskim i srodnim pravima. Zakon o obligacionim odnosima usvojen je većinom glasova jer ga nisu podržali ministri iz RS.
“Nisam glasao za ovaj zakon jer se njime prenose ovlasti s entiteta na državu, a nije niti usklađen s evropskom pravnom stečevinom”, rekao je Špirić.
Usvajanje ovih zakona, proslijeđenih parlamentu, obaveze su iz Evropskog partnerstva za BiH. BiH nema zakon o obligacionim odnosima, dok su entiteti preuzeli ovaj zakon od nekadašnje SFRJ.
O kašnjenju ratifikacije UN-ove konvencije
Vijeće ministara BiH dostavilo je jučer parlamentu informaciju o kašnjenjima u ratifikaciji međunarodnih sporazuma. Vijeće je navelo da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 15 dana nakon potpisivanja Konvenciju UN-a o pravima osoba sa invaliditetom trebalo dostaviti Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Konvencija je potpisana 29. jula, a Ministarstvu vanjskih poslova dostavljena je 22. oktobra. Zahtjev za ratifikaciju i tad je bio nepotpun jer nije sadržavao elektronsku verziju konvencije. Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špririć kaže da parlament treba odlučiti o njegovu zahtjevu za smjenu ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Safeta Halilovića zbog kašnjenja u ratifikaciji ove UN-ove konvencije.
“Ne bježim od odgovornosti, ali moram imati i ovlasti. Rekao sam da ministar nije dobro radio, zbog čega treba biti smijenjen, ali mi se odmah prigovara da izazivam krize”, istakao je Špirić.