Eurasia Press & News
Evropska unija i SAD vjeruju u uspjeh butmirskog procesa i da će on donijeti konkrete rezultate koji će omogućiti da BiH ne ostane iza ostalih zemalja u procesu proširenja EU, izajvio je Dimitris Kurkulas, šef Delegacije Evropske komisije u BiH.
“Nije mi drago niti sam sretan što moram reći da je scenarij da BiH ostane iza ostalih zemalja regiona u procesu pridruživanja EU moguć i ostvariv i nešto što može postati stvarnost ako ne dođe do pomaka. Mislim da bi svi trebalo da gledaju na butmirsku inicijativu kao na šansu”, rekao je Kurkulas u intervjuu za “Nezavisne”.
Za EU i SAD, čiji visoki zvaničnici ponovo dolaze u Sarajevo na sastanak zakazan za utorak, kako je dodao, uspjeh procesa ogledaće se u postizanju dogovora o ispunjavanju uslova za tranziciju OHR-a, te ustavnim izmjenama.
NN: Postoji li realna šansa za uspjeh butmirskog procesa, čiji ste jedan od sudionika?
KURKULAS: Komesar Oli Ren u Sarajevo ponovo dolazi ove sedmice, a bio je prije desetak dana. Mi se, dakle, nadamo i vjerujemo da ćemo doći do konkretnog rezultata kako bismo spriječili situaciju da vaša zemlja ostane iza svih ostalih u procesu proširenja EU.
NN: Koji je to minimum dogovora kojim biste bili zadovoljni u okviru butmirskih pregovora?
KURKULAS: To zavisi od vaših političkih lidera i njihovih ambicija. Ne mogu govoriti u njihovo ime, a minimalni uslov s naše strane je da bude provedena tranzicija OHR-a u ured specijalnog predstavnika EU odnosno ispunjeni uslovi za to. Zatim, važne su ustavne promjene koje će zemlju učiniti kompatibilnom s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima te omogućiti da država postane kredibilan pregovarač u procesu evropskih integracija. Ako bude postignuto više od toga, bit ćemo iznimno sretni i zadovoljni.
NN: Jesu li ustavne promjene koje će značiti efikasnu državu moguće s obzirom na veliki otpor prijenosu nadležnosti s entiteta na državu?
KURKULAS: Svakako govorimo o nadležnostima, ali to ne znači da sve moraju biti na državnom nivou. U zemljama članicama EU imamo različite modele ustavnog ustroja. Ponekad se zadovoljavajući nivo nadležnosti može postići prenosom nadležnosti, a ponekad samo boljom koordinacijom između različitih nivoa vlasti. Za nas u EU jedini pregovarač može biti država koja mora garantovati ispunjavanje određenih uslova i dogovora. Pitanje nadležnosti se mijenja od sektora do sektora. Primjerice, za koordinaciju međunarodne pomoći mora postojati agencija na državnom nivou, ali za neke druge oblasti moguće je to urediti na nižim nivoima a, pri tome, država mora imati krajnju odgovornost. Ulazak u EU podrazumijeva transfer dijela suvereniteta s BiH u Brisel. Mi smo pokazali i dokazali da poštujemo različitosti i niko se ne bi smio bojati da će izgubiti svoj identitet. Sve ove reforme su potrebne vašoj zemlji, jer je to pitanje zdravog razuma. Svaka zemlja mora imati efikasne institucije, ali to nikako ne znači da sve moraju biti na državnom nivou.
NN: Evropska komisija je konstatovala da BiH u proteklih godinu dana nije ostvarila skoro nikakav napredak u procesu evropskih integracija. Mislite li da će ovaj poražavajući izvještaj zabrinuti bilo koga u BiH?
KURKULAS: Mislim da će mnogo ljudi biti zabrinuto. Razgovarao sam s mnogim građanima BiH i u svakom dijelu zemlje nailazim na stavove da ne smijemo propustiti priliku i voz za EU. Nije mi drago niti sam sretan što moram reći da je scenarij da BiH ostane iza ostalih zemalja regiona u procesu pridruživanja u EU moguć i ostvariv i nešto što može postati stvarnost ako ne dođe do pomaka. Mislim da bi svi trebalo da gledaju na butmirsku inicijativu kao na šansu.
NN: Pomenuli ste zabrinutost građana, ali ne i političara, koji su jedini odgovorni za negativan izvještaj o napretku BiH?
KURKULAS: Ne mogu da vjerujem niti želim vjerovati da su i političari i građani indiferentni kada je u pitanju proces pridruživanja EU. Moguće je da imaju druge prioritete, određene strahove ili stvari na kojima moraju raditi i koje ih sprečavaju da aktivnije rade na pitanjima koja se tiču procesa evropskih integracija. Niko nam nije rekao da evropske integracije nisu bitne, ali isto tako izražavanje same želje nije bitno. Mora se raditi.
NN: Zašto, prema Vašem sudu, BiH nije napravila napredak? Zastoj je evidentan i u izvještajima za 2008. i 2007. godinu.
KURKULAS: Slažem se da napretka nije bilo, ali uz izuzetak uslova koji se tiču liberalizacije viznog režima, gdje je ostvaren značajan pomak. Za sve druge oblasti osnovni razlog zbog kojeg je došlo do izostanka napretka jeste nepostojanje konsenzusa o konkretnoj budućnosti zemlje kada su u pitanju evroatlantske integracije. Svjestan sam toga da je ustavna struktura vaše zemlje poprilično kompleksna, ali ne vidim da je to glavni razlog za blokade ispunjenja uslova. To tvrdim, jer smo vidjeli da su bez obzira na ustavnu strukturu, kada postoji politička volja, mnoge teške odluke donesene. Moram naglasiti da vjerujemo da je vašoj zemlji za dobijanje kandidatskog statusa potrebna ustavna reforma kako bi se uspotavio efikasniji i funkcionalniji sistem donošenja odluka.
Borba protiv korupcije
NN: Mislite li da je jedan od razloga spore provedbe uslova za napredak ka EU povezanost nekih političkih dužnosnika s kriminalom?
KURKULAS: Nisam politički komentator u BiH, a ako pogledate naš izvještaj vidjet ćete da navodimo konkretne aktivnosti koje je potrebno poduzeti u borbi protiv korupcije. Moram reći da je u ovoj oblasti ostvaren i određeni napredak. Borba protiv korupcije važno je pitanje ne samo za BiH nego za sve ostale zemlje. Zaista vjerujem da je osnovni razlog za ovu pat poziciju nedostatak konsenzusa o tome kako vaša zemlja da ide dalje u budućnost. Do tog konsenzusa se može doći direktnim, otvorenim i poštenim dijalogom između političara i želja. A to je upravo ono što je cilj butmirskog procesa.
