Eurasia Press & News
Predsjednici sedam najvećih stranaka u BiH jučer nisu mogli postići sporazum o ustavnim promjenama u BiH, a razgovori u vojnoj bazi u Butmiru biće nastavljeni danas.
Nakon okončanja runde pregovora stranački lideri iznijeli su suprotstavljene stavove o ponuđenom paketu ustavnih promjena, a predstavnici SAD i EU razgovore su ocijenili “prilično produktivnim”.
“Imali smo prilično produktivne razgovore, ali smo svjesni razlika među političkim liderima o pitanjima koje sadrži paket. Postoji napredak a razgovore nastavljamo sutra”, kazao je jučer Karl Bilt, ministar vanjskih poslova Švedske, koja predsjedvava EU.
Džejms Stajnberg, zamjenik državnog sekretara SAD, kazao je kako su svi učesnici pregovora svjesni da se radi o izuzetno teškim pitanjima te da stoga nije moguće očekivati da dogovor bude postignut preko noći.
“Svi smo svjesni da postoji budućnost BiH u evroatlantskim integracijama, stoga nastavljamo razgovore. Međunarodna zajednica ostaje opredijeljena i odlučna da pomogne da se postigne dogovor kako bi bio osiguran napredak zemlje”, rekao je Stajnberg.
Predsjednici političkih stranaka bili su poprilično skeptični o mogućem uspjehu pregovora o provedbi uslova za ukidanje OHR-a te ustavnim promjenama.
“Ponuđeni paket za nas je uvjetno prihvatljiv, ali tražimo da se ugrade odredbe o osnivanju vrhovnog suda BiH te mehanizmi za deblokade. Uspjeh ovih pregovora je izuzetno važan, jer nesupjeh ide na ruku onima koji su za razgradnju BiH. Za nas je ponuđeni paket bolje od ovog što trenutno imamo, ali ipak nedovoljno dobro da osigura efikasnu i funkcionalnu državu”, rekao je Sulejman Tihić, predsjednik SDA, dodajući da neuspjeh može voditi čak i u sukobe, čiji je karakter teško predvidjeti.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ponovio je da je za njegovu stranku paket ponuđenih ustavnih promjena koje, između ostalog, podrazumijevaju jačanje državnih institucija, neprihvatljiv i kao osnov za pregovore.
“Stavovi stranaka su suprotstavljeni i teško je očekivati dogovor o Ustavu. Za nas je neprihvatljivo osnivanje vrhovnog suda BiH kao što je za druge neprihvatljivo da se u Ustav ugradi odredba da entiteti imaju pravo na referendum o svom statusu. Razgovori su pokazali zaista velike razlike u pogledu ustavnih promjena”, rekao je Dodik.
Haris Silajdžić, predsjednik Stranke za BiH, naglasio je da njegova stranka insistira na ukidanju entitetskog glasanja a odbija i raspravu o državnoj imovini koja, po njihovom viđenju, može pripasti samo državi.
“Entitetsko glasanje je posljedica protjerivanja ljudi i njegov ostanak značio bi legalizaciju entičkog čišćenja. Mi smo protiv toga”, istakao je Silajdžić.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je kako ne vjeruje da je dogovor o konkretnim ustavnim promjenama moguć, ali vjeruje da rezultat razgovora može biti potpisivanje deklaracije o opredijeljenosti za ustavne promjene.
“Pesimista sam kada su u pitanju ustavne promjene, jer su stajališta izuzetno udaljena. Činjenica je da BiH ne može opstati ako svi narodi nisu ravnopravni a ponuđena rješenja ne garantuju jednakost i ravnopravnost Hrvata”, ocijenio je Čović.
Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, naglašava da pitanje ustroja srednje razine vlasti uopšte nije niti otvoreno.
“Proces mora završiti cijelovitim ustavnim rješenjima koja će značiti preustroj zemlje”, rekao je Ljubić.
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, smatra da će razgovori trajati najmanje mjesec dana te da je iluzorno očekivati dogovor nakon dvodnvenih pregovora.
“Dobra vijest je da su EU i SAD kazale da se bez obzira koliko će trajati ovi razgovori moraju napraviti pomaci i dogovori. Danas su se skoro svi utrkivali da iznesu što suprotstavljenije stavove a tragično je bilo slušati neke predstavnike vlasti koje prava onih koje ne žele biti niti Bošnjaci niti Srbi niti Hrvati ismijavaju. To je graničilo sa rasizmom”, kazao je Lagumdžija.
Branislav Borenović, potpredsjednik PDP-a, ocijenio je kako je u ovom trenutku ustavna reforma preambiciozan zahvat zbog čega se treba fokusirati na pitanja državne i vojne imovine te uslove za liberalizaciju viznog režima.
Moguć nastavak u novembru
Prema nezvaničnim informacijama, nakon današenjeg sastanka, pregovori bi mogli biti prekinuti na desetak dana.
Nova runda butmirskih razgovora trebalo bi da bude održana početkom novembra ove godine.
Prvi sastanak u bazi EUFOR-a u Butmiru održan je 9. oktobra, nakon čega su predstavnici EU i SAD održali niz bilateralnih konsultacija sa domaćim liderima.
Prijedlozi nisu po principu uzmi ili ostavi
Karl Bilt, ministar inostranih poslova Švedske, koja predsjedava EU, rekao je nakon razgovara s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom da ponuđeni prijedlog jučerašnjeg butmirskog sastanka nije po principu – uzmi ili ostavi.
“To nije prijedlog uzmi ili ostavi. Svaki dogovor koji ima parlamentarnu podršku prihvatljiv je i nama”, poručio je Bilt.
Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da ima garancije da na razgovorima u Butmiru neće biti nametanja rješenja. On je ponovio da ponuđeni prijedlog promjena ne može da bude osnov za pregovore jer ima antidejtonski karakter.
“Možemo da razgovaramo o nekim detaljima nanovo, ali ovo ne može da bude osnov za razgovore jer se dramatično mijenja način odlučivanja u BiH, što je neprihvatljivo”, izjavio je Dodik.
