Eurasia Press & News
Predstavnički dom i Dom naroda parlamenta BiH u srijedu su na posebnim sjednicama usvojili budžet BiH za narednu godinu u iznosu od oko 1.365.000.000 KM.
Usvojenim budžetom parlament je za 10 odsto smanjio izdvajanja za usluge prevoza i goriva institucijama čije su poslovanje revizori ocijenili lošim.
Za finansiranje institucija BiH u narednoj godini bit će izdvojeno oko 1.028.000.000 KM, dok će oko 341.000.000 biti potrošeno za izmirenje vanjskog duga.
“Usvajanje ovog budžeta veliki je iskorak jer smo, između ostalog, smanjili izdvajanja za određene stavke institucijama koje su dobile negativnu revizorsku ocjenu. Smatramo, također, da je potrebno riješiti problem izdvajanja sredstava za zakup prostora i zato od Savjeta ministara BiH treba da zatražimo da nam u roku od 30 dana dostavi podatke o trenutnim zakupima te prijedlog kako da dugoročno bude riješeno ovo pitanje”, kazao je Milorad Živković, predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH.
Bakir Izetbegović, predsjedavajući Kluba poslanika SDA, kazao je da BiH treba izdvajati više novca za poljoprivredu, izgradnju autoputeva i povratak.
“Svjesni smo toga da je predloženi budžet urađen na osnovu realnog stanja i trenutnih mogućnosti, stoga ćemo ga podržati. To ne znači da ne mislimo da je potrebno više novca izdvajati za poljoprivredu, infrastrukturu i povratak”, kazao je Izetbegović.
Poslanici su iznos ušteđen na smanjenju izdvajanja za institucije koje su loše poslovale preusmjerili za kapitalna ulaganja. U prvobitnoj verziji za kupovinu objekata i druge investicije bilo je predviđeno oko 10 miliona KM, dok je u konačnoj verziji za ove namjene izdvojeno oko 11,3 miliona KM.
Opozicione stranke nisu podržale budžet. Momčilo Novaković tražio je izdvajanje oko 200.000 KM za pomoć otpuštenim radnicima. SDP je insistirao na smanjenju izdvajanja za plate i naknade te ostale troškove parlamenta BiH, Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH za oko 90 miliona KM.
“Novac ušteđen na taj način preusmjerili bismo u jačanje institucija koje su važne za evropski put BiH, poput Direkcije za evropske integracije BiH, Fonda za povratak, formiranje fonda za stipendiranje nadarenih učenika i studenata, fonda za razvoj malih i srednjih preduzeća”, istakla je Mirjana Malić, predsjedavajuća Kluba poslanika SDP-a.
Poslanik ove stranke Zlatko Lagumdžija naglasio je da će njegove stranačke kolege zbog neizdvajanja više novca za Sud i Tužilaštvo BiH glasati protiv prijedloga budžeta.
“Bolje oboriti ovaj prijedlog pa da dobijemo bolji. Potrebno je vidjeti jesmo li samo protiv ostanka stranih sudija i tužilaca ili smo i protiv Suda i Tužilaštva BiH”, rekao je Lagumdžija.
Dom naroda parlamenta BiH budžet je usvojio po hitnoj proceduri i skoro bez ikakve rasprave o ranije usaglašenom prijedlogu. Predsjedavajući ovog doma Sulejman Tihić pojasnio je da delegati raspravljaju o prijedlogu nekoliko sati ranije usvojenom u Predstavničkom domu.
“U prijedlog budžeta ugrađeno je 16 amandmana koji su ranije usaglašeni, a pošto budžet razmatramo po hitnoj proceduri, mi svakako ne možemo ulagati amandmane”, rekao je Tihić.
Delegati su ipak izglasali zaključak kojim se institucije čije je poslovanje ocijenjeno lošim kažnjavaju smanjenjem izdvajanja za nabavku automobila i goriva sa po 10 odsto. Usvojenih 16 amandmana upravo precizira smanjenje ovih stavki, ali delegati su, za svaki slučaj, usvojili i ovaj zaključak.
Podržane izmjene Krivičnog zakona BiH
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH podržao je u srijedu u drugom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je jedan od uslova Evropske komisije za liberalizaciju viznog režima za građane BiH, a posljednji je od uslova koje treba da ispuni Parlamentarna skupština.
Zakon je podržan uz amandman Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, prema kojem se iz Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona briše odredba o zabrani omalovažavanja, minimiziranja i negiranja holokausta i genocida.
Milorad Živković, predsjedavajući ovog doma, istakao je tokom rasprave da je zadatak Predstavničkog doma da utvrdi šta je u okviru izmjena ovog zakona potrebno za liberalizaciju viznog režima, dodajući da zabrana negiranja genocida nije uslov za liberalizaciju viznog režima, ali jeste obaveza prema konvencijama, te da stoga sada ne treba preuzimati takav nepotreban teret.
