Spor zbog insistiranja na detaljnoj promjeni Ustava

SARAJEVO

Radna grupa Vijeća ministara BiH za pripremu ustavnih amandmana u ponedjeljak nije postigla saglasnost o prijedlogu promjena Ustava BiH u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Stranke iz Republike Srpske predložile su promjenu samo u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH, dok je većina stranaka iz Federacije BiH tražila šire i suštinske ustavne promjene koje uključuju i nadležnosti državnih institucija.

Presudom Suda iz Strazbura od decembra prošle godine naloženo je brisanje diskriminatorskih odredaba iz Ustava BiH koje pripadnicima nacionalnih manjina ne dopuštaju kandidiranje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

“Potrebna je suštinska, a ne kozmetička provedba presude, jer se ona temelji na preporukama Venecijanske komisije, koje ćemo, prije ili poslije, morati usvojiti. Upravo zbog toga smo predložili da usvojimo ‘aprilski paket’ ustavnih promjena, koji je kasnije doživio manje korekcije u ‘butmirskom procesu'”, kazao je Šefik Džaferović, član ove radne grupe Vijeća ministara i predstavnik SDA.

On smatra da bi usvajanje paketa amandmana na Ustav iz aprila 2006. godine bila suštinska primjena presude kojim je od BiH zatraženo da izbriše diskirminatorske odredbe svoga ustava.

Stranke iz RS predložile su da se u Ustavu BiH promijeni odredba koja se odnosi na izbor članova Predsjedništva i Doma naroda parlamenta BiH. Predlažu da u Ustavu BiH piše da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz RS, a dva iz FBiH, umjesto sadašnje odredbe da se iz FBiH biraju hrvatski i bošnjački član, a iz RS srpski član kolektivnog šefa države.

“Dodali bismo i klauzulu da članovi Predsjedništva BiH ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, nacionalne manjine i ostalih. Možemo prihvatiti i da se članovi Predsjedništva biraju posredno, odnosno iz parlamenta BiH”, kazao je Mirko Okolić, član radne grupe i predstavnika SDS-a.

On smatra da je ovo rješenje, jer ako se bude izlazilo iz ovog okvira, šanse za pripremu amandmana su gotovo nikakve. Okolić je naglasio da stranke iz RS imaju gotovo u potpunosti usaglašen stav, što je potvrdila i Dušanka Majkić, predstavnica SNSD-a u radnoj grupi.

Članovi ove grupe do 29. marta moraju pripremiti amandmane na Ustav BiH, a prema planu Vijeća ministara, rok za promjenu Ustava BiH je početak maja ove godine, kako bi se izbori u oktobru mogli provesti po ustavu koji neće imati diskriminatorske odredbe.

Stranka za BiH jučer je ponovila da je najbolje rješenje za provedbu presude usvajanje njihovih amandmana, koji su već u parlamentarnoj proceduri, a podrazumijevaju uvođenje četvrtog člana Predsjedništva BiH i četvrtog kluba delegata u Dom naroda parlamenta BiH.

HDZ BiH i HDZ 1990 ponovili su da provedba presude iz Strazbura mora ukloniti kontinuiranu diskriminaciju iz Ustava BiH kako bi se osiguralo da Hrvati kao konstitutivni narod imaju mehanizme da zaštite svoje interese.

“Tražimo posredan izbor članova Predsjedništva BiH, proširivanje Vijeća ministara BiH sa tri nova ministarstva, proširivanje oba doma parlamenta te promjenu načina odlučivanja u Domu naroda parlamenta BiH, a posebno je važno uvođenje evropske klauzule u Ustav”, rekao je Martin Raguž, iz HDZ 1990, a njegov stav su podržale i ostale stranke s hrvatskim predznakom.

Radna grupa Vijeća ministara BiH raspravu o ustavnim amandmanima nastavit će u naredni ponedjeljak.

Predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina BiH Nedžad Jusić kazao je da je ovo vijeće jučer usaglasilo amandmane koje će dostaviti parlamentu BiH, a kojima traži da u Ustavu BiH budu nabrojane nacionalne manjine.

“Predlažemo i da se Predsjedništvo BiH s postojeća tri proširi na četiri člana, ali da četvrti član bude građanin koji ne pripada konstitutivnim narodima. Važno je da svi građani imaju pravo da se kandidiraju za člana Predsjedništva”, kazao je Jusić.

Vijeća nacionalnih manjina su se usaglasila da prijedlog njihovog trećeg amandmana bude da se Dom naroda parlamenta BiH s postojećih 15 proširi na 19 članova. Nova četiri člana bila bi birana iz reda nacionalnih manjina, a delegirala bi ih vijeća nacionalnih manjina, odnosno vijeće nacionalnih manjina sa državnog nivoa, u saradnji sa dva vijeća iz entiteta.

“Član Predsjedništva BiH ne igra toliko veliku ulogu kad su u pitanju predstavnici nacionalnih manjina, nama je u interesu da predstavnici nacionalnih manjina budu u Domu naroda, ali da ih kandidiraju vijeća nacionalnih manjina, a ne političke partije”, zaključio je Jusić.

Source: nezavisne.com

Check Also

BACK TO FOUR FLAGS … AND MORE?

The Kurds: POST-DAESH and beyond   Not long ago, developments in the Middle East seemed …