Deblokada uslovljena konsenzusom

Sjednice međudržavnih vijeća BiH i Srbije, odnosno BiH i Hrvatske vjerovatno neće biti održane do kraja mandata aktuelnog saziva Predsjedništva BiH zbog neslaganja unutar kolektivnog šefa države Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić protivi se održavanju sjednice Međudržavnog vijeća sa Srbijom, opravdavajući taj potez riječima da je Srbija godinama odbijala izdati agreman ambasadoru BiH u Beogradu, ali i zbog izdavanja naloga za hapšenje Ejupa Ganića, člana ratnog Predsjedništva Republike BiH.

Sa druge strane, član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović ne želi prihvatiti održavanje sjednice Međudržavnog vijeća s Hrvatskom sve dok ne bude održana sjednica Međudržavnog vijeće sa Srbijom.

“Posljednja sjednica Međudržavnog vijeća BiH i Hrvatske održana je početkom 2007. godine u Zagrebu, a to je ujedno i jedina sjednica međudržavnih vijeća koja je održana u mandatu ovog saziva Predsjedništva BiH. Vjerovatno će tako ostati i do kraja mandata, jer je srpski član Predsjedništva BiH održavanje sjednice Vijeća sa Hrvatskom uslovio održavanjem sjednice Međudržavnog vijeća sa Srbijom. To je zahtjev koji Haris Silajdžić ne želi prihvatiti. Stoga je nastavak saradnje kroz međudržavna vijeća trenutno blokiran”, kazao je sagovornik “Nezavisnih” iz Predsjedništva BiH.

Međudržavna vijeća BiH sa Hrvatskom, odnosno tadašnjom državnom zajednicom Srbije i Crne Gore formirana su prije desetak godina.

Cilj je bio da se na najvišem nivou razgovara i da budu rješavana otvorena pitanja između BiH i susjednih zemalja, te da bude pospješena regionalna saradnja, kao jedan od preduvjeta za napredak ka članstvu u EU.

Čelnici država proteklih su godina u okviru međudržavnih vijeća uglavnom razgovarali o utvrđivanju granica, imovinskopravnim odnosima, povratku izbjeglica i raseljenih osoba, što su i trenutno najkrupnija otvorena pitanja.

“Nikad nije precizirano u kojem periodu treba da budu održavane sjednice međudržavnih vijeća, ali je rečeno da će biti redovite sesije. Tačno je da proteklih godina nije bilo sjednica ovih vijeća, ali je tačno i da odnosi između država moraju biti na dosta dobrom nivou kako bi sjednica bila održana. Poznato je da odnosi BiH i Srbije trenutno nisu na visokom nivou, jer smo imali situaciju da Srbija godinama odbija izdati agreman našem ambasadoru da bi potom predsjednik Srbije Boris Tadić priznao da je to bila greška. Nakon te greške uslijedio je slučaj Ejupa Ganića, tako da ne možemo govoriti o dobrim ukupnim odnosima, a oni su preduvjet za održavanje sjednice na kojoj bi se raspravljalo o drugim otvorenim pitanjima”, kazao je Damir Arnaut, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.

Arnaut je naglasio da Predsjedništvo BiH mora donijeti odluku o zakazivanju sjednica međudržavnih vijeća, što se nije desilo u proteklih nekoliko godina.

Nije mogao precizirati koji su razlozi neodržavanja sjednica sa Hrvatskom, ali je istakao da Predsjedništvo BiH odluku o zakazivanju sjednica međudržavnih vijeća razmatra na sjednici. To je pitanje koje ima politički, a ne proceduralni karakter, što znači da je potreban konsenzus sve trojice članova.

“Predsjedništvo BiH na sjednicama nije razmatralo odluku o organizaciji međudržavnog vijeća niti sa Srbijom niti sa Hrvatskom niti će to pitanje biti na narednoj sjednici Predsjedništva BiH”, kazala je Nina Sajić, savjetnica člana Predsjedništva BiH iz RS za vanjsku politiku.

Sajićeva je, na upit o uslovljenosti održavanja sjednice međudržavnog vijeća BiH sa Hrvatskom održavanjem iste sjednice sa Srbijom kazala da ne postoji zvaničan stav takve prirode, ali i naglasila da odnose sa susjedima treba održavati na istom nivou.

Stav hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića nismo uspjeli dobiti, jer njegovi savjetnici za spoljnu politiku Nerkez Arifhodžić i Davor Vuletić, nisu odgovarali na naše pozive.

Ured predsjednika Srbije Borisa Tadića odbio je komentarisati neodržavanje sjednica Međudržavnog vijeća BiH i Srbije i navode o veoma lošim odnosima dvije zemlje.

“Zaista nemam nikakav komentar na tu temu”, kazala je Jasmina Stojanov, glasnogovornica predsjednika Srbije.

Komentar Ureda predsjednika Hrvatske nismo uspjeli dobiti.

“Ne znam koji je razlog neodržavanja sjednica međudržavnih vijeća, ali nemoguće je za to okriviti loše političke odnose između država. U prvom redu, odnosi između BiH i susjeda nisu godinama loši, a znamo da se godinama ne održavaju sjednice tih vijeća. Mislim da je ključni razlog neodržavanja sjednica međudržavnih vijeća nedostatak spremnosti da se riješe ili počnu rješavati krupna otvorena pitanja. Pomoćnici ministara mogu, ako to žele, svakodnevno sarađivati i tražiti rješenja, recimo, za pitanje granica ili imovine. Dakle, moguće je raditi na tom operativnom nivou, a zašto se to i ne dešava, to je već pitanje nedostatka spremnosti da problemi budu rješavani”, kazala je Azra Hadžiahmetović, zamjenica predsjedavajućeg Parlamentarne komisije za vanjske poslove.

Naglasila je da parlament nema ingerencija da inicira održavanje sjednica međudržavnih vijeća. To je pitanje kojim, na političkom nivou, treba da se bavi Predsjedništvo BiH, a na operativnom Vijeće ministara BiH, odnosno resorna ministarstva.

“Saradnja kroz međudržavna vijeća ne mora se isključivo odvijati na najvišem političkom nivou, na nivou šefova država. Otvorena pitanja treba korak po korak rješavati i na operativnom nivou, a za to očigledno nema volje”, istakla je Hadžiahmetovićeva.

Posljednja sjednica Međudržavnog vijeća BiH i Hrvatske održana je u martu 2007. godine.

Članovi Predsjedništva BiH i tadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić razgovarali su o granici, imovinskim odnosima, statusu luke Ploče… Nakon toga, sjednice tog vijeća nisu održane iako je u nekoliko navrata bilo najava o njihovom mogućem održavanju.

Posljednja sjednica Međudržavnog vijeća BiH i Srbije (tada je još postojala državna zajednica Srbije i Crne Gore) održana je još 2005. godine u Sarajevu. Članovi aktuelnog saziva Predsjedništva BiH nikada nisu boravili u zvaničnoj posjeti Beogradu iako je sjednica Međudržavnog vijeća BiH i Srbije trebalo da bude održana u jesen 2007. godine.

Ministri vanjskih poslova BiH i Srbije Sven Alkalaj i Vuk Jeremić, o organizaciji sjednice Međudržavnog vijeća razgovarali su u proljeće 2007. godine tokom prve zvanične posjete Jeremića Sarajevu.

Umjesto kompletnog Predsjedništva BiH, u zvaničnu posjetu Beogradu u maju 2009. godine otputovao je tadašnji predsjedavajući Nebojša Radmanović.

BiH sa Srbijom, odnosno Hrvatskom godinama sarađuje pojedinačno, a jedina organizacija u kojoj su sve tri zemlje aktivne je Vijeće za regionalnu saradnju, sa sjedištem u Sarajevu.

Razgovori

U Predsjedništvu BiH naglasili su da su članovi Predsjedništva BiH tokom posjete predsjednika Hrvatske Ive Josipovića Bosni i Hercegovini razgovarali o otvorenim pitanjima, ali ne i o održavanju sjednice međudržavnog vijeća.

Otvorena pitanja

Sa Crnom Gorom nemamo otvorenih pitanja, ali sa Srbijom i Hrvatskom imamo. Mislim da odnosi sa ove dvije zemlje treba da se razvijaju jednakim tempom. Nije dobro da se odnosi sa jednom susjednom zemljom razvijaju brzo i u dobrom pravcu dok sa drugim susjedima isti odnosi stagniraju. Dakle, ne postoji nikakav formalan red održavanja sjednica, ali se mora voditi računa o ujednačenom pristupu rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima”, pojasnila je Nina Sajić, savjetnica člana Predsjedništva BiH iz RS za vanjsku politiku.

Source: nezavisne.com

Check Also

BACK TO FOUR FLAGS … AND MORE?

The Kurds: POST-DAESH and beyond   Not long ago, developments in the Middle East seemed …