Nova odluka suda u Beogradu: Bivši borac Armije RBiH Husein Mujanović na slobodi

Apelacioni sud u Beogradu je drugostepenom presudom osudio Huseina Mujanovića na četiri i po godine zatvora, što se poklapa sa vremenom koje je on već proveo u pritvoru

Apelacioni sud u Beogradu donio je drugostepenu presudu kojom je Husein Mujanović osuđen na četiri i po godine zatvora zbog zlostavljanja zatvorenika srpske nacionalnosti u vojnom zatvoru Armije Bosne i Hercegovine u Hrasnici kod Sarajeva tokom 1992. godine.
Težak put

  • Oglašen je krivim što je od 8. jula do 15. oktobra 1992, kao upravnik vojničkog pritvora oružanih snaga Armije BiH – Ilidža, u Hrasnici, prema zatvorenim civilima nečovječno postupao i nanosio im velike duševne patnje, tako što im nije obezbijedio minimalne životne uslove, držeći ih zatvorene u garažama koje su pregrađene tako da su od jedne garaže pravljene dvije ćelije, bez prozora, ležajeva i drugog inventara, dio je saopćenja Suda.

Apelacioni sud je djelimičnim usvajanjem žalbi okrivljenog i njegovih branilaca izostavio iz činjeničnog opisa optužnice protivzakonito zatvaranje, nalazeći da u konkretnom slučaju nema dokaza da je okrivljeni u inkriminisanom periodu, kao upravnik vojničkog pritvora u Hrasnici, preduzeo radnju protivpravnog zatvaranja oko 30 srpskih civila.

Također, Apelacioni sud je našao i da se dokazima izvedenim tokom ovog krivičnog postupka nije moglo nesumnjivo zaključiti ni da je Mujanović izdao naredbu da se zatvorenici prebijaju i muče, te da je nanio tjelesne povrede oštećenima M. V. i S. P.

Viši sud u Beogradu je u maju 2022. godine u ponovljenom postupku osudio Mujanovića na deset godina zatvora za zlostavljanje zatvorenika srpske nacionalnosti u vojnom zatvoru Armije BiH u Hrasnici kod Sarajeva.

I u prethodnom postupku, u julu 2020, Mujanoviću je izrečena ista kazna od deset godina zatvora. Međutim, Apelacioni sud u Beogradu je u februaru 2021. ukinuo tu presudu i naložio ponovno suđenje.

Mujanović je uhapšen u julu 2018. na graničnom prelazu između BiH i Srbije, te se od tada nalazi u pritvoru u Srbiji, što bi, prema ovoj presudi, moglo značiti da će on uskoro izaći na slobodu.

Njegov advokat Dušan Ignjatović kaže da još nije dobio presudu, ali da su prošli težak put.

  • Dosta naporan postupak je bio uslovljen time što je suđeno u Srbiji, što neki protokoli nisu funkcionisali, saradnja sa raznim akterima nije bila dobra, ali to je nešto što je već stotinu puta rečeno u ovom postupku, nije nešto novo. Ono što je novo je odluka i kazna od četiri i po godine, s obzirom na to gde smo bili i kako je sve izgledalo, sad smo na dobrom mestu, rekao nam je Ignjatović.

Mnogi su od samog početka govorili da ovaj predmet treba prepustiti pravosuđu BiH i pozivali nadležne institucije u Srbiji da to i urade.

  • Opravdano se postavlja pitanje na osnovu kojih dokaza i kojim dokaznim sredstvima je pravosuđe Srbije došlo do jedne ovakve presude, kaže Nezir Pivić, bivši zamjenik ministra pravde BiH, osvrćući se i na predugo zadržavanje u pritvoru državljana BiH.
  • Ne postoji adekvatna saradnja Srbije u procesuiranju ovih predmeta, jer je Srbija za pripadnike srpske nacionalnosti koji su optuženi pa i presuđeni u BiH postala njihovo utočište, tamo se skrivaju. Ministarstvo pravde je više puta tražilo da se i Mujanović i Osmanović (Osman, op. a) izruče BiH, nismo naišli na odobrenje Srbije. Oni su tamo neopravdano zadržani, a najveći problem stvara taj njihov zakon, gdje su oni univerzalnu jurisdikciju stavili na prvo mjesto. Srbija nema nikakvo pravo da u ovakvim predmetima sebi daje prioritet da ih rješava, smatra Pivić.

Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, također napominje da je Mujanović državljanin BiH, te da se ono za šta se njemu sudilo odnosi na BiH, zbog čega je trebalo da se sudi u našoj zemlji.
Povratak u BiH

  • Taj slučaj nema nikakve veze sa Beogradom, nije se dogodio na teritoriji Srbije, nemaju nikakve veze ni građani koji su stradali da bi se za to sudilo u Srbiji. Kada je u pitanju regionalna saradnja, imamo tu neku dvoličnu ulogu Srbije, oni ne izručuju osobe koje BiH potražuje. Ovo što se dešava sa našim građanima, da se hapse na graničnim prijelazima, na aerodromima, pokazuje da BiH nije sposobna zaštititi elementarna prava svojih građana, smatra Ćudić.

Mirsada Kastrat Mujanović, Mujanovićeva supruga, raduje se njegovom povratku u BiH, ali i dodaje da nisu zadovoljni presudom, “jer je jedino oslobađajuća presuda pravedna, moj suprug nije kriv nizašta, nema dokaza za takvu presudu.”

Check Also

What are the details of the interception of a Turkish convoy in Azaz?

Individuals intercepted a convoy including Turkish figures at the “Sajo” roundabout near Azaz in the …